Godinu ste otvorili kupnjom Crnogorskog Telekoma, čime ste prvi put iskoračili na tržište regije. Zašto ste se odlučili na taj potez?

Ovo je prekretnica za Hrvatski Telekom. Prvi put u povijesti iskoračili smo na druga tržišta i zato je to sjajna vijest. Jer HT je kompanija velikih mogućnosti, a domaće tržište je ograničeno. Imamo sjajne ljude i jaku financijsku podlogu pa je prirodan put da kao lider na domaćem tržištu iskoračimo u regiju. Moja je vizija HT-a da bude regionalni lider. Činjenica jest da je telekom industrija u Europi vrlo fragmentirana. Imamo sličan broj stanovnika kao i SAD, ali čak 200 teleoperatera ovdje i samo četiri u SAD-u. Slično je i u regiji, svaka zemlja u okruženju ima ih nekoliko, jednog lidera i više izazivača. Stoga je prirodno da se događa konsolidacija, pa je HT zapravo mudro iskoristio povoljan trenutak. Izgradili smo kredibilitet kod Deutsche Telekoma, transformirali smo kompaniju i pokazali da možemo i znamo upravljati. Zato su i rekli da žele da HT bude lider u regiji.

Crnogorski Telekom bio je u vlasništvu Magyar Telekoma koji konsolidira bilancu i okreće se vlastitom tržištu. Pretpostavljam da je vaša sljedeća meta njihov većinski udio u Makedonskom Telekomu. Što je s ostalim zemljama, jesu li vam zanimljivi teleoperateri u Sloveniji, BiH i Srbiji?

Konkretne planove ne mogu komentirati, ali mogu vam potvrditi da je naša strategija širenje u regiji. Akvizicija CT-a samo je prvi korak u toj strategiji. Očekujemo i nove akvizicije, ali one ovise i o tome što će se prodavati ili privatizirati, što je korak koji određeni telekomi u regiji tek moraju proći. Naš je zadatak da za to budemo spremni. Kapital imamo, uložen je u kratkoročne instrumente. U svakom trenutku u nekoliko dana tu imovinu možemo pretvoriti u gotovinu kojom možemo raspolagati. Naši ljudi su spremni, najvažnije je da znamo što želimo. Procesi privatizacije teleoperatera u Sloveniji, Srbiji i BiH su nekoliko puta počinjali pa su prekidani. Hoće li se oni dogoditi? Ne znam, ali mi ćemo prvo proučiti jesu li nam uopće interesantni.

Regionalni iskorak vaš je najvažniji potez otkad ste prije tri godine došli na čelo kompanije. Kakvo vas je stanje dočekalo i koji su bili vaši prvi potezi?

HT je uvijek dobro stajao. No u zadnjih pet godina, prije nego što sam postao predsjednik Uprave, kompanija je imala stalni pad svih financijskih pokazatelja, i prihoda i dobiti. Rezultati su bili ispod očekivanih. Dakle, položaj je bio dobar, ali je trend bio loš. Dočekao me rezignirani tim, ljudi koji znaju da se trude i puno rade, a nemaju rezultat koji se očekuje. Upravljati kompanijama koje su u padu uvijek je teže nego s onima koje rastu, u smislu motivacije zaposlenika i menadžmenta. Zato je moj prvi zadatak bio da se to preokrene, da počnemo isporučivati ciljeve, stabiliziramo pad financijskih pokazatelja i preokrenemo ih u rast. I to smo u tri godine uspjeli. Već sad znamo, a za mjesec dana ćemo i objaviti - rezultati za prošlu godinu su dobri. Povukli smo bolne poteze, izvršili restrukturiranje i rezali broj zaposlenika. Umjesto unutarnjim problemima, okrenuli smo se korisnicima. Postali smo inovativniji.

Što ste konkretno poduzeli?

Odmah sam rekao - mi se ne možemo baviti sami sobom, moramo se baviti tržištem. Moj recept bio je da generiram brze pobjede kako bih vratio samopouzdanje. Bolne promjene odlučio sam odraditi odmah nakon dolaska, i većinu restrukturiranja odradili smo u mom prvom kvartalu na čelu HT-a. Takve poteze svi i očekuju od vas odmah i lakše se mire s njima. Najteže je bilo mijenjati ovako veliku kompaniju koja je bila uljuljkana u svoj položaj. Ali danas vidimo da je bilo potrebno i da smo uspjeli. Nakon akvizicije CT-a porastao je optimizam, ljudi koji ovdje rade vide da smo na pravom putu. I naravno - nije to samo moj uspjeh, čovjek na čelu samo daje smjer i ritam, a ovo je uspjeh svih zaposlenika na koje sam iznimno ponosan.

Koji su projekti i potezi bili najvažniji tijekom te tri godine?

Povećali smo razinu investicija u Hrvatskoj. Tijekom posljednje dvije godine investirali smo prosječno godišnje 1,5 milijardi kuna u mobilnu i fiksnu infrastrukturu. Iako je u telekom industriji uobičajeno da se investira oko 15 posto godišnjih prihoda, mi smo investirali 20 posto, što je ukupno 50 posto naše operativne dobiti, dakle iznad standarda. Iako smo još uvijek nezadovoljni brzinama i dostupnošću interneta, Hrvatska u prošloj godini bilježi 40-postotni rast u broju kućanstava koje imaju priključak širokopojasnom internetu. To je najbrži rast u cijeloj Europskoj uniji. Uz to sve naše fiksne korisnike prebacili smo u All-IP okruženje, kao treći po redu telekom u cijelom EU. Outsourcali smo izgradnju i održavanje naše infrastrukture u Ericsson, smanjili broj menadžera za trećinu, na njih oko 200. Definirali smo korisnika kao središte našeg poslovanja. Moja vizija bila je da HT pretvorim u superuspješnu kompaniju i lidera na domaćem tržištu, ali da iskorači i u regiju.

Za širenje ste dobili blagoslov vašeg većinskog vlasnika Deutsche Telekoma. HT sada umjesto također njihovog Magyar Telekoma kreće u osvajanje regije. Zašto se sada Nijemci, umjesto na Mađare, klade na vas, zašto se ta pozicija promijenila?

Jednostavno je, imamo dobre rezultate na domaćem tržištu. To nam je stvorilo kredibilitet u DT-u i oni su odlučili da će nam dati priliku ako se ona pojavi. S druge strane, poklopilo se da je Magyar Telekom ušao u intenzivniju tržišnu utakmicu s konkurencijom na svom tržištu i odlučio se na njega fokusirati.

Činjenica jest da HT i Magyar Telekom imaju istog vlasnika. S obzirom na to da je HT u prosincu za dodatnih 125 milijuna eura kupio obveznice Deutsche Telekoma s niskim prinosom, dojam je da je kroz ove dvije transakcije DT-u iz Hrvatske u kratkom vremenu pristiglo oko dvije milijarde kuna. Na koji način će se ove dvije transakcije isplatiti vašim drugim dioničarima? Koliko je ulaganje u obveznice DT-a uopće isplativo i zašto ste se odlučili na kupnju?

Ovdje se miješaju dvije različite stvari. Akvizicija Crnogorskog Telekoma je ulaganje u dugoročnu imovinu koju smo mi kupili zbog strateške vizije da postanemo regionalni lider. Ulaganje u korporativne obveznice DT-a je operativno upravljanje našim novcem i ono je kratkoročno. U te obveznice smo uložili jer su one visokolikvidne na luksemburškoj burzi i mogu se svakog dana prodati. Promet DT-ovim obveznicama na toj burzi svakog dana iznosi više od sto milijuna eura. To znači da mi praktički u jednom danu možemo prodati sve svoje obveznice. Drugo, kamatni prinos na te obveznice još uvijek je veći od prinosa poslovnih banaka u RH. Jer kad mi svoj novac stavimo u poslovne banke, moramo plaćati i bankarske garancije za držanje tih depozita u njima, pa nam je prinos negativan. Na obveznice DT-a ugovorili smo minimalno nula posto prinosa uz varijabilnu kamatu i ako dođe do rasta kamatnih stopa na europskom tržištu, mi ćemo imati porast prinosa. I zato smo to učinili. Obveznice su oprezno upravljanje gotovinom zbog likvidnosti i varijabilnog prinosa. U oba slučaja nema preseljavanja i isisavanja novca iz Hrvatske.

Kad smo već kod investicija, suočavate li se prilikom poslovanja na domaćem tržištu s preprekama i prevelikim nametima?

Nailazimo na niz prepreka. Danas imamo ozbiljne poteškoće da ishodimo sve dozvole za postavljanje infrastrukture. A jednom kad to učinimo, onda nas prolaz, odnosno pravo puta toliko košta da nam je provlačiti infrastrukturu postalo neisplativo. Zato govorimo Vladi - pomozite nam da investiramo više. Smanjite naknade koje samo mi plaćamo u Hrvatskoj, dakle ni HEP ni OiV ni JANAF ne plaćaju pravo puta, a također koriste zemljišta za svoju infrastrukturu. Rasporedite namet i na druge igrače, smanjite jedinični trošak i novac koji nam od toga ostane mi ćemo dalje investirati u infrastrukturu. Ali optimist sam, stabilizacijom političke situacije i Vlade kojoj ne prijete svaki dan novi izbori, situacija će se popraviti. I mi Vladi želimo biti partner. Ne zaboravite, HT je najveći privatni investitor u ovoj zemlji. Tijekom posljednjih pet godina investirali smo šest milijardi kuna.

Upravo to je točka prijepora, tko će graditi novu optičku mrežu, država ili privatni investitori. A dok prijepori traju, digitalizacija stoji. Pojasnite stav HT-a u vezi s tim problemom.

Želio bih objasniti jednu stvar koja možda nije svima sasvim jasna. Postoje pristupna i agregacijska mreža. Pristupna je ona koja dolazi u vaš dom, to je onaj zadnji kilometar kabela do vaše utičnice. A agregacijska mreža je ona koja spaja naselja i gradove. Privatnim se investitorima ne isplati ulagati u pristupnu mrežu u slabo naseljenim ruralnim područjima i za to postoje europski fondovi. Ali sada se pojavljuje teza da bi se trebala izgraditi još jedna agregacijska mreža, a to je kao da gradite paralelnu autocestu. Mi kažemo da za to nema potrebe. Ona već postoji, i u potpunosti je regulirana. HT svima mora osigurati pristup na tu autocestu, i to po cijenama koje je odredio regulator, imamo dovoljno kapaciteta i nema razloga da se agregacijska mreža gradi još jednom. No kad se iscrpe svi ekonomski argumenti, onda se spominje nacionalna sigurnost i zaborave korisnici. Kao da članovi Vlade danas ne koriste mobitele. Znači li to da onda moramo graditi i novu mobilnu mrežu da bismo zaštitili nacionalnu sigurnost? Zato mislim da oko ove teme ima puno nerazumijevanja materije i politike u koju se mi ne želimo miješati. A vremena nema.

Što to ustvari znači za projekt?

Prepuštamo tu odluku Vladi, ako je ona želi graditi, mi ćemo to poštovati. I dalje smatramo da daleko veću vrijednost hrvatski građani ostvaruju u opciji, gdje će HT svojim novcem unaprijediti postojeću mrežu, umjesto da država gradi novu paralelnu, jer ćemo to napraviti za puno manje novca i puno brže. Naše je pitanje tko će koristiti tu drugu paralelnu mrežu. Mi nećemo. Ako znamo da se domaće tržište konsolidira i da će u nekoj budućnosti ovdje postojati samo dva igrača, ispada da će država graditi mrežu za tog drugog igrača. Pitam se zašto, neka taj drugi igrač uloži svoj novac i gradi, ako mu postojeća nije zadovoljavajuća i treba mu jeftinija. Općenito smatram da imidž HT-a kao monopolista proizlazi iz relativno velikog tržišnog udjela od 80 posto koji imamo u fiksnim glasovnim uslugama. Ali te usluge odumiru, zbog čega nitko drugi u njih ne ulaže. Izraz monopolisti za mene je samo reminiscent neke povijesti u kojoj je HT bio jedini operator pa ga tako neki promišljaju i danas. Ali u realnosti ta slika ne postoji.

Jeste li onda zadovoljni suradnjom HT-a i Vlade? Pitam to i zbog nedavnog istupa u Saboru gdje su vas indirektno prozivali zbog niza razloga?

Prvo, mi ljudi iz biznisa razdvajamo dijalog koji se koristi u dnevnopolitičke svrhe od stvarnog dijaloga koji vodimo s Vladom. Otvorili smo suradnju s Vladom, HT želi biti partner Vladi. Generiramo 3 posto BDP-a i poslove za 27 tisuća ljudi, što je zaposlenost privatnog sektora veličine grada Rijeke. Bez nas nema izgradnje infrastrukture, jer HT na godišnjoj razini ulaže dvostruko više od svih konkurenata na tržištu zajedno. To je naša investicijska snaga i zato je prirodno da budemo partner Vladi u uvođenju širokopojasnog interneta i digitalizaciji zemlje.

Domaće tržište u fazi je konsolidacije, a izvješća koja stižu iz EU upozoravaju da korisnici i dalje plaćaju prespori i preskupi internet. Kako vi vidite stanje?

Na domaćem tržištu imamo i pozitivne i negativne trendove. BDP se popravlja, to utječe na raspoloživi dohodak građana, a onda i na prihode gospodarstva, pa i HT-a. Pojačali smo investicije, a to korisnicima omogućava znatno bolje iskustvo. Kad govorimo o sporom i skupom internetu, mislim da tu ima puno nerazumijevanja. Imamo najbolju mobilnu mrežu u Europi, na razini najboljih europskih standarda. Fiksna mreža je problem. Ali ona zahtijeva značajne investicije i mi smo u posljednje tri godine taj val pokrenuli. Rezultati ne mogu doći preko noći. Danas imamo 800 tisuća kućanstava od ukupno 1,5 milijuna spojenih na mrežu nove generacije, i internet brži od 30 Mbit/s. Do prije tri godine imali smo ih samo 90 tisuća, što je bio status quo deset godina. Dakle, hvatamo priključak.

Koji će biti vaši ključni potezi u 2017. godini?

Nastavljamo s investicijama u istom intenzitetu. Moj je prioritet poboljšanje korisničkog iskustva koje danas nije na dovoljnoj razini, i svjestan sam da je i HT dio problema. Zato će nam fokus biti da to popravimo. Očekujem također da ponovno, četvrtu godinu zaredom ispunimo naše financijske planove. Pratit ćemo prilike za nove akvizicije. Želim da budemo poželjno mjesto za rad. Shodno tome lani smo značajni dio našeg stipendiranja usmjerili ka STEM zanimanjima gdje smo podržali djecu da se od osnovnoškolske dobi bave informatikom i matematikom. Smatramo da su ti predmeti važni i da će ti ljudi sutra postati vrijedni zaposlenici HT-a. Kad se inženjer danas zaposli u HT-u, on dobiva mogućnost da radi na projektima u cijeloj Europi, s najnovijim tehnologijama, i ja to želim omogućiti takvim stručnjacima.

Što biste željeli da Hrvatski Telekom bude za pet godina?

Želim da HT bude regionalni lider. Mislim da smo to dužni ovoj kompaniji. Želim da budemo kompanija koja raste, da budemo tehnološki lider i da imamo najinovativnije proizvode i usluge koji će pružati vrhunsko korisničko zadovoljstvo. Želim da korisnici budu toliko zadovoljni nama da ih drugi telekomi uopće ne zanimaju. Već danas smo vodeća ICT kompanija u zemlji, imamo Combis koji je lider za poslovne korisnike na domaćem tržištu.